Povijest turizma na otoku Hvaru...

Ostaci dominikanskog samostana u uvali Mostir na Šćedru

 

Poput svih slavnih i dugih povijesnica, tako i hvarska povijest turizma ima svoje mitske početke. Tako grčki pjesnik Apolonije s Rodosa pripovijeda kako su otok Hvar početkom drugog tisućljeća prije Krista posjetili prvi europski putnici - mitski argonauti.

U antičkom razdoblju turizam je bio ladanjskog tipa, vezan uz brojne ruralne gospodarske vile (villae rusticae) kojima je otok bio obilato posut osobito za vrijeme rimske dominacije.
Tijekom srednjeg vijeka, europski turizam bio je pretežito hodočasnički. Kao važna pomorska luka na Jadranu, Hvar se tako našao na ruti brojnih hodočasnika i znatiželjnika koji su iz Venecije putovali za Svetu zemlju. Mnogi od njih ostavili su prva turistička svjedočanstva o Hvaru 15.,16. i 17. st.
U razdoblju od 16. do 18. st. karakteristična je obnova ladanjskog oblika turizma, pa iz tog vremena (renesanse i baroka) potječe najveći broj starjih hvarskih ljetnikovaca.
Krajem 18. st. u Europi počinje rasti interes prema prirodoslovnim, etnografskim, arheološkim i općenito kulturno – znanstvenim upoznavanjem manje poznatih krajeva starog kontinenta. Meta tadašnjih europskih znatiželjnika bila je Dalmacija koja je predstavljala egzotični i neistraženi vrt južne Europe. Otok Hvar je bio posebno primamljiv, pa ga pohode znanstvenici i zaljubljenici u prirodoslovlje, koji se tu bave istraživanjima. Razdoblje od kraja 18. st, pa do kraja 19. st. stoga predstavlja razdoblje znanstvenog turizma na Hvaru.

Povijest otočića Šćedra

U povijesnim zapisima otok se uvao Torta. Danas je praktički nenastanjen osim za ljetnih mjeseci, a tada broj stanovnika doseže jedva 30-tak. Nekada su na otoku postojala dva naseljena mjesta, Mostir i Nastan. Od kulturnih znamenitosti postoje ostatci dominikanskog samostana. Na Šćedru postoje dvije sigurneni duboke uvale u kojima su u prošlosti Grci, Venecijanci i naši moreplovci tražili spas i sigurnu luku.

Povijest Zavale

U prošlosti Zavala se zvala Pitovska Plaža, jer stanovnici sada su susjednom mjesta Pitve su posjedovali većinu zemiljišta. Sadašnja Zavala broji oko 150 stanovnikakoji su se posvetili ribarstvu, poljoprivredi a najintezivnije se bave turizmom. Stari dio Zavale ne nalazi se na samom moru već je nešto udaljeniji jer su u prošlosti ljudi u strahu od napada gusara živjeli podalje od same obale.